Kupite ulaznicu >> Gudački orkestar Narodnog pozorišta Republike Srpske solisti:Marija Pilipović, flauta (Banja Luka)Vladimir Stanišić, klarinet (Beograd)Luka Lopičić, harmonika (Beograd) dirigent: Natalija Mićić (Beograd) na programu: Bartok, Holst, Babić i Di Marino RIJEČ DIRIGENTA: Šta čini dobar žur? Ritam koji se uvlači pod kožu, anegdote koje jedva čekamo da podelimo s prijateljima, predah od svakodnevnih briga, muzika i smeh koji nam pomažu da zaboravimo na tugu, ali i prilika za novu ljubav ili onaj dobro poznati osećaj leptirića u stomaku… Pozivamo vas da sve to doživite na našem (ne)klasičnom žuru! Gustav Holst se u svojoj St. Paul’s Suite odmah pobrinuo za dobar ritam. Čućete Žigu, živahnu igru koja ne ostavlja mnogo prostora za mirovanje, a zatim i Ostinato, u kojem se muzička misao uporno vraća, poput melodije koju nikako ne uspevamo da izbacimo iz glave. Intermeco donosi lirski predah, i sam prošaran plesnim koracima. Na kraju stiže Dargason, stara narodna igra koja se susreće sa čuvenom pesmom Greensleeves, da bi dve teme tako nastavile da plešu zajedno sve do poslednjeg takta. Ako vam koleno zacupka ispod sedišta, slobodno mu se prepustite! Kada se atmosfera malo zagreje, vreme je za razgovor s prijateljima. Najraspričaniji od svih, Bela Bartok, nam u sviti Suite paysanne hongroise, nastaloj na osnovu petnaest mađarskih narodnih pesama, priča o šarenolikom svetu svojih sunarodnika. Kroz tri stava se smenjuju tuga, nostalgija, humor, smeh, igra i živopisni prizori iz svakodnevnog života. Jer i na dobrom žury, između dve igre, uvek ima mesta za poveravanje tajne, prepričavanje anegdote ili smeh od srca. A šta bi bio žur bez neke igre? Žmurke, istina ili izazov… svako ima svoju omiljenu. Kompozicija Binom Konstantina Babića vraća nas upravo u taj svet igre, vedrine i bezbrižnosti, podsećajući nas na detinjstvo kada je uz malo mašte svakodnevica postajala avantura. I sam naslov upućuje na dvojstvo koje prožima delo: susret evropskog neoklasicizma i domaćeg folklora, mirnog i razigranog, promišljenog i spontanog. Baš kao što u sebi nosimo i ozbiljnost odraslih i bezbrižnu razigranost deteta. Ipak, nijedan žur za pamćenje ne može da prođe bez zaljubljenosti, ljubavi i strasti. Roberto di Marino nas u svom Koncertu za bandoneon uvodi u svet tanga: prvi stav donosi vatreni plesni zanos, drugi otvara prostor za senzualnost, čežnju i intimnu liriku, dok treći sjedinjuje ova raspoloženja u završni nalet energije i strasti, ostavljajući trag poljupca u zvuku romantične harmonike. Želimo vam da ovo veče ponesete sa sobom kao onaj žur koji, i nakon povratka kući, još nekoliko puta premotavate u mislima, uz zamišljeni osmeh na licu. Onaj koji se ne završava poslednjim taktom, već traje još malo, u sećanju… Do nekog sledećeg žura! Natalija Mićić NA PROGRAMU: Gustav Holst (1874–1934): Svita „Sent Pol” (St. Paul’s Suite) Jig (Vivace)Ostinato (Presto)Intermezzo (Andante con moto – Vivace – Tempo I)Finale-The Dargason (Allegro) Bela Bartok (1881–1945): Mađarska seljačka svita za solo flautu i gudački orkestar (Suite Paysanne Hongroise for solo flute and string orchestra, arr. Paul Arma) Chants popularires tristes (Tužne narodne pesme)ScherzoVieilles danses (Stari plesovi) solo: Marija Pilipović, flauta Konstantin Babić (1927−2009): Binom za solo klarinet i gudački orkestar Adagio, pesanteAllegro solo: Vladimir Stanišić, klarinet Roberto Di Marino (1956): Koncert za bandoneon (Bandoneon Concerto) AdagioAdagioPresto solo: Luka Lopičić, harmonika MARIJA PILIPOVIĆ, FLAUTA Marija Pilipović, zaposlena na Akademiji umjetnosti u Banjoj Luci, u zvanju docenta, na Katedri za Kamernu muziku – predmet Kamerna muzika. Diplomirala je i magistrirala na Akademiji umjetnosti u Banjoj Luci u klasi mr Laure Levai-Aksin, red .prof., a doktorske studije (modul flauta) završila je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Kao solista i član nekoliko kamernih ansambala (ansambl Flutete, 2K+, T_S_M_L, Banjalučki barokni ansambl, Banjalučki trio) održala je brojne koncerte u zemlji i inostranstvu od kojih se izdvajaju koncerti u: Sloveniji, Italiji, Francuskoj, Rusiji, Austriji, Norveškoj, Hrvatskoj, Srbiji i BiH.Kao predstavnik BiH, 2016. godine učestvuje u Rezidencijalnom programu Foruma slavenskih kultura, koji je izabrao šest umjetnika iz 13 zemalja da kroz muzičku, filmsku, likovnu umjetnost promovišu kulturu i tradiciju slavenskih naroda, te izvodi kompozicije komponovane povodom njenog učešća u navedenom projektu. Godine 2019. izdaje ce-de sa solo kompozicijama za flautu pod nazivom „Foneme”. Takođe, snimila je kompoziciju Vlade S. Miloševića za ce-de pod nazivom „ Note u paučini” čiji je izdavač Muzikološko društvo Republike Srpske i RTRS. Član je organizacionog odbora manifestacije „Dani flaute” koji već 10 godina okuplja veliki broj eminentnih umjetnika, učenika i studenata iz cijele BiH i zemalja regiona, gdje je kao predavač prezentovala brojne teme o proširenim tehnikama i literaturi, a u cilju popularizacije savremene muzike. VLADIMIR STANIŠIĆ, KLARINET Vladimir Stanišić je klarinetista iz Pančeva. Muzičko obrazovanje započeo je u klasi prof. Nikole Grujevskog, a nastavio i završio u klasi prof. Kiš Šamua. Studije klarineta završio je na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu u klasi prof. Popović Ognjena, gdje je stekao i master akademsku diplomu 2021. godine. Tokom dosadašnje umjetničke karijere ostvario je zapažene rezultate na brojnim međunarodnim takmičenjima, osvojivši više prvih nagrada, priznanja i laureata. Usavršavao se na seminarima istaknutih klarinetista među kojima su: Ognjen Popović, Veljko Klenkovski, Cong Li, Stojan Krkuleski, Andži Maevski i Đuro Pete. Kao kamerni muzičar nastupa u različitim ansamblima, a posebno se izdvaja ansambl MONK, (klarinet – violina – klavir) s kojim je nastupao na brojnim festivalima poput – Arlem, Bliss, MetaWorld, Kondenz festival, Kaleidoskop kulture, KoMa, Kultura na Ulice, Beogradski promenadni koncerti. Profesionalno iskustvo sticao je u orkestru Beogradske filharmonije čiji je honorarni član, a 2019. godine postao je polaznik projekta „Filhademija”. Nastupao je u orkestrima Camerata Serbica, Beogradskim simfoničarima, Makris. Tokom dosadašnjeg rada sarađivao je s renomiranim dirigentima među kojima su: Zubin Mehta, Gabrijel Felc, Danijel Rajskin, Isak Karabčevski, Haime Martin, Kolin Meters i Caume Santonja. Od 2021. godine radi kao profesor klarineta u Muzičkoj školi „Vatroslav Lisinski” u Beogradu. Njegovi učenici osvajaju priznanja na domaćim i međunarodnim takmičenjima. Učesnik je u radu žirija takmičenja – „Davorin Jenko”, „Majski susreti drvenih duvača”, „Memorijal Dušan Protić”, „Fantast”, „Memorijal Kosta Manojlović”. Posebnu pažnju posvećuje razvoju mladih umjetnika i povezivanju muzičkih škola kroz zajedničke koncerte, masterklasove i radionice. Predavač je na ljetnjoj i zimskoj školi klarineta u Vrdniku i Novom Sadu, kao i na internacionalnom „Klarinet Festu” u Kotoru. Od 2024. godine je organizator i predavač na „Clarinet Smart Camp-u”, projektu posvećenom usavršavanju i razvoju mladih klarinetista. LUKA LOPIČIĆ, HARMONIKA Luka Lopičić, dr um. (1990), doktorske studije iz kamerne muzike je završio na FMU u Beogradu (mentorstvo: red. prof. mr Ljudmila Popović). Master i osnovne studije je završio na FILUM-u u Kragujevcu, u klasi red. prof. Radomira Tomića. Bio je stipendista Fonda za mlade talente „DOSITEJA” Vlade Republike Srbije, a po završetku osnovnih studija proglašen je za najboljeg studenta Odseka za muzičku umetnost. Na doktorske studije upisuje se sa svojim kolegama iz trija harmonika „Assahra”, koji postaje prvi ansambl u istoriji Fakulteta muzičke umetnosti koji je sačinjen isključivo od harmonika. Osvojio je više od 30 priznanja na domaćim i međunarodnim takmičenjima. Nastupao je kao solista, član kamernih sastava i orkestara u najprestižnijim koncertnim dvoranama u zemlji i inostranstvu (Estonija, Norveška, Rusija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kina i dr). Od orkestara s kojima je sarađivao kao solista i/ili član orkestra ističu se: Beogradska filharmonija, Simfonijski orkestar RTS-a, Orkestar Narodnog pozorišta Republike Srpske, BKO „Ljubica Marić”, Kamerni orkestar „Muzikon”. Intenzivno sarađuje sa srpskim i inostranim kompozitorima čija djela i premijerno izvodi. Saradnja između kompozitora Vladimira Koraća i Luke Lopičića je rezultirala kompozicijom „Voda” za harmoniku i elektroniku, koju je Luka Lopičić premijerno izveo, a za koju je 2024. godine Vladimir Korać dobio nagradu „Stevan Mokranjac”, prestižno priznanje za kompozitorsko ostvarenje premijerno izvedeno u prethodnoj godini. Autor je i brojnih predavanja i masterklasova koji se zasnivaju na primjeni raznih metoda i tehnika glume u procesu pripreme interpretacije muzičkog djela. Ostvario je saradnju s raznim visokoškolskim ustanovama u zemlji i inostranstvu od kojih se ističu: Estonska akademija za muziku i teatar (Talin, Estonija), Muzička akademija Univerziteta u Istočnom Sarajevu (Bosna i Hercegovina, Republika Srpska), Fakultet muzičke umetnosti (Beograd, Srbija), Filološko-umetnički fakultet (Kragujevac, Srbija) i dr. Redovan je učesnik brojnih beogradskih predstava od kojih se ističu: „Kralj Edip” i „Razvojni put Bore Šnajdera” (Jugoslovensko dramsko pozorište); „M.I.R.A.” (BITEF); „Florentinski šešir” (Boško Buha) i dr. Muzička svestranost i vještina Luke Lopičića prenose se i na njegovo muziciranje u okviru popularnih žanrova. Nastupao je s bendovima Maika, Zemlja Gruva, Lollobrigida, s kojima je takođe nastupao na najprestižnijim festivalima u zemlji i inostranstvu. NATALIJA MIĆIĆ, DIRIGENT Natalija Mićić je dirigentkinja iz Srbije koja još od završetka studija gradi atraktivan repertoar i ostvaruje zapažene nastupe sa ansamblima kao što su Beogradska filharmonija, Simfonijski orkestar RTS-a i Narodno pozorište u Beogradu. Osnovne i master studije dirigovanja završila je na Fakultetu muzičke umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu, u klasi maestra Bojana Suđića, a usavršavala se kod maestra Gabrijela Felca. Saradnja s Beogradskom filharmonijom predstavlja polaznu tačku u Natalijinoj karijeri, kada je izabrana za polaznika međunarodnog Dirigentskog foruma, njemačkog nacionalnog programa za podršku vrhunskim mladim dirigentima. Zapaženo učešće u ovom programu prati njena dalja saradnja s Beogradskom filharmonijom tokom narednih sezona.Njeni nastupi sa Simfonijskim orkestrom RTS-a ocijenjeni su od strane muzičkih kritičara kao izuzetno energični i muzikalni, a za Nataliju su od izuzetne važnosti jer je na njima dirigovala nekoliko kapitalnih djela XX vijeka. Pored simfonijskog dirigovanja naročit afinitet gaji prema operskom repertoaru. U Narodnom pozorištu u Beogradu bila je angažovana kao asistent dirigenta, dok je u okviru Operose, člana evropske organizacije ENOA, bila dirigent brojnih operskih produkcija. Ova dugogodišnja saradnja se proširila i na Operosa operski festival u Crnoj Gori. Natalija Mićić je uspješna i na polju orkestracije. Poznata je po plodnoj saradnji s Goranom Bregovićem, orkestrirajući njegovu filmsku muziku za simfonijski orkestar.Pohađala je brojne majstorske kurseve i imala je zadovoljstvo da radi s renomiranim dirigentima kao što su: Kristijan Mandeal, Ronald Colman, Lior Šambadal, Roberto Duarte, Romolo Đesi, Mihael Šek. U MŠ „Vatroslav Lisinski” je zaposlena kao nastavnik dirigovanja, orkestra i hora, s kojim osvaja više prvih nagrada na takmičenjima, a diriguje i Horom i ansamblom nastavnika s kojima njeguje širok klasični repertoar. SASTAV ORKESTRA: Prve violine:Dušica BlaženovićTeodor IkanovićDavid SaramandićRade ŽivanovićLidija Bojinović Druge violine:Mina ĐekićSonja SaramandićMarko Ružić Viole:Đorđe MilovanovićSrna MajarIvana Šobot Violončela:?Ozren Četković Kontrabas:Marko Kovačić TEHNIČKA REALIZACIJA: Majstori svjetla: Davor Pastuović, Marko DžakulaMajstor tona: Saša ĐurkovićMajstor scene: Srđan ĐurićDekorateri: Aleksa Rađenović, David Tadić, Zoran Račić, Božo Gajić, Davor Morača,Branko Stjepanović, Zoran Popović, Miloš MedarevićNototekar: Lazar RadojaInspicijent: Milica Milovanović Producent SO NPRS: Katarina Lazić Direktor: Dijana GrbićUmjetnički direktor: Nikola BundaloUmjetnički direktor Simfonijskog orkestra: Dušan Vere UroševićTehnički direktor: Aleksandar Mrkobrada
Otvori u aplikaciji Večeras:
Večeras — Noćas u gradu